Akt o umjetnoj inteligenciji za javna tijela: što pripremiti do prosinca 2027.

01Gdje smo u jesen 2026.

Akt o umjetnoj inteligenciji (otvara vanjsku stranicu), Uredba (EU) 2024/1689, stupio je na snagu 1. kolovoza 2024. i primjenjuje se u fazama. U srpnju 2026. EU je donio Digitalni omnibus o umjetnoj inteligenciji (AI), Uredbu (EU) 2026/1744 (otvara vanjsku stranicu), kojom su pravila za visokorizične sustave odgođena, a niz drugih odredaba izmijenjen. Stupila je na snagu 27. srpnja 2026., nekoliko dana prije prvotnog datuma za visokorizične sustave.

Rezultat je raspored u kojem se neke obveze već primjenjuju, neke stižu krajem ove godine, a najteže obveze za javna tijela koja uvode AI sustave slijede u prosincu 2027.

U Hrvatskoj se to odnosi na ministarstva, agencije i zavode, gradove, općine i županije te javne ustanove kao što su bolnice i škole: svi oni mogu biti subjekti koji uvode AI sustave. Nadležna tijela za provedbu Akta određuje svaka država članica; za Hrvatsku provjerite koja su tijela imenovana i što su objavila (stanje: jesen 2026.).

Omnibus je preoblikovao i članak 4. o pismenosti u području umjetne inteligencije. Dobavljači i subjekti koji uvode sustave sada moraju poduzeti mjere kojima podupiru pismenost svojeg osoblja, umjesto da osiguraju njezinu dostatnu razinu. Obveza ostaje; promijenilo se ono što morate pokazati. Osposobljavanje primjereno svakoj ulozi, uz evidenciju o njemu, i dalje je razuman odgovor.

02Jeste li dobavljač ili subjekt koji uvodi sustav?

Većina javnih tijela su subjekti koji uvode sustav (deployer): AI sustav koriste pod vlastitom odgovornošću. Dobavljač (provider) ste kada razvijate AI sustav, ili ga dajete razviti, i stavljate ga u upotrebu pod vlastitim imenom. To uključuje sustave razvijene unutar organizacije ili kod izvođača prema vašoj specifikaciji.

Uloge se mogu i promijeniti. Prema članku 25. subjekt koji uvodi sustav, a bitno izmijeni visokorizični sustav ili mu promijeni namjenu tako da postane visokorizičan, preuzima obveze dobavljača. Predviđene uloge upišite u dokumentaciju o nabavi i ugovore, kako ih nitko ne bi otkrio tek tijekom revizije.

03Koji su vaši slučajevi upotrebe visokorizični?

Prilog III. navodi područja u kojima se AI sustavi smatraju visokorizičnima. Za javna tijela najvažnija su:

• Pristup osnovnim javnim uslugama i naknadama: procjena prava na naknadu te dodjela, smanjenje, ukidanje ili povrat naknada i usluga.
• Migracije, azil i upravljanje nadzorom državne granice, kazneni progon i sudovanje.
• Obrazovanje i strukovno osposobljavanje: upis, ocjenjivanje ishoda učenja, nadzor tijekom ispita.
• Zapošljavanje: zapošljavanje, napredovanje, raspodjela zadataka i praćenje zaposlenika. I javna tijela su poslodavci.
• Kritična infrastruktura: sigurnosne komponente u upravljanju digitalnom infrastrukturom, cestovnim prometom i komunalnim uslugama.

Područje iz Priloga III. nije kraj analize. Prema članku 6. stavku 3. sustav u takvom području nije visokorizičan kad ne predstavlja znatan rizik od štete, primjerice zato što obavlja usku postupovnu zadaću, poboljšava rezultat posla koji je osoba već dovršila, otkriva obrasce bez zamjene ljudske procjene ili obavlja pripremnu zadaću. Sustav koji izrađuje profile osoba uvijek je visokorizičan. Ako se oslanjate na tu iznimku, dokumentirajte obrazloženje.

Ilustrativni primjer: gradska uprava koja AI sustavom razvrstava pristigle zahtjeve građana i priprema nacrte odgovora obično obavlja pripremnu zadaću. Sustav koji procjenjuje ima li građanin pravo na naknadu iz socijalnog programa grada može biti visokorizičan.

Mnogi korisni alati uopće nisu visokorizični: pomoć pri pisanju, interno pretraživanje znanja, prevođenje, sažimanje. Na njih se i dalje primjenjuju obveze transparentnosti i Opća uredba o zaštiti podataka, ali ne i režim za visokorizične sustave.

04Što moraju subjekti koji uvode visokorizične sustave

Od 2. prosinca 2027. javno tijelo koje uvodi visokorizični sustav iz Priloga III. ima obveze iz članka 26. (otvara vanjsku stranicu). Glavne su:

• Sustav koristite u skladu s uputama dobavljača za upotrebu, uz odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere.
• Ljudski nadzor povjerite osobama s potrebnim kompetencijama, osposobljenošću i ovlastima te im osigurajte podršku.
• Pobrinite se da ulazni podaci pod vašom kontrolom budu relevantni i dovoljno reprezentativni za namjenu.
• Pratite rad sustava i bez nepotrebne odgode obavijestite dobavljača i tijela o rizicima i ozbiljnim incidentima.
• Automatski generirane zapise čuvajte najmanje šest mjeseci, osim ako je pravom Unije ili nacionalnim pravom određeno drukčije.
• Prije upotrebe visokorizičnog sustava na radnom mjestu obavijestite predstavnike radnika i zaposlenike na koje se odnosi.
• Kao tijelo javne vlasti, upotrebu sustava registrirajte u bazi podataka EU-a prije stavljanja u upotrebu (članak 26. stavak 8. i članak 49.). Neregistrirani sustav ne smije se koristiti.
• Obavijestite ljude kad se visokorizični sustav koristi za donošenje odluka o njima ili kao pomoć pri njihovu donošenju (članak 26. stavak 11.). Ljudi imaju i pravo na objašnjenje pojedinačnih odluka (članak 86.).

Procjena učinka na temeljna prava

Prema članku 27. (otvara vanjsku stranicu) javnopravna tijela i privatni subjekti koji pružaju javne usluge provode procjenu učinka na temeljna prava prije prve upotrebe većine sustava iz Priloga III. Sustavi za kritičnu infrastrukturu su izuzeti. Procjena opisuje:

1. 01procese u kojima će se sustav koristiti, u skladu s njegovom namjenom;
2. 02razdoblje i učestalost upotrebe;
3. 03kategorije osoba i skupina na koje bi sustav mogao utjecati;
4. 04posebne rizike od štete za te osobe;
5. 05kako se provodi ljudski nadzor;
6. 06što se događa ako se rizici ostvare, uključujući unutarnje upravljanje i mehanizme pritužbi.

Rezultate dostavljate tijelu za nadzor tržišta. Procjena nadopunjuje procjenu učinka na zaštitu podataka iz članka 35. Opće uredbe o zaštiti podataka (otvara vanjsku stranicu) i može se na nju osloniti, pa ih provodite zajedno. Članak 27. stavak 5. traži od Ureda za umjetnu inteligenciju da pripremi predložak upitnika; provjerite njegov status prije nego što izradite vlastiti. Neke države već imaju metode, kao što je nizozemski Impact Assessment Mensenrechten en Algoritmes (IAMA).

05Obveze transparentnosti koje se već primjenjuju

Od 2. kolovoza 2026. primjenjuje se članak 50. Dobavljači moraju sustave koji komuniciraju s ljudima oblikovati tako da ljudi budu obaviješteni da komuniciraju s AI sustavom, osim ako je to očito, i moraju sintetički sadržaj označiti u strojno čitljivom obliku. Subjekti koji uvode sustave moraju otkriti uvjerljivo krivotvoreni sadržaj (deepfake) te tekst koji je generirala ili izmijenila umjetna inteligencija, a objavljuje se radi informiranja javnosti o pitanjima od javnog interesa, osim ako ga je pregledala osoba i netko snosi uredničku odgovornost.

Za javno tijelo najčešći je slučaj asistent za razgovor na web-stranici ili u kanalu za usluge, primjerice na stranici grada. Jasno navedite da je riječ o AI sustavu, objasnite u čemu može, a u čemu ne može pomoći i ponudite put do osobe.

06Plan pripreme za 2026. i 2027.

1. 01Popis sustava, sada. Navedite svaki AI sustav u upotrebi ili u nabavi, uključujući AI funkcije u platformama za koje već imate licencu. Zabilježite vlasnika, svrhu, dobavljača, podatke koji se koriste i osobe na koje sustav utječe.
2. 02Razvrstavanje, do početka 2027. Zabranjeno, visokorizično (s dokumentiranim obrazloženjem prema članku 6. stavku 3.), samo obveze transparentnosti ili minimalan rizik. Za svaki sustav zabilježite svoju ulogu dobavljača ili subjekta koji uvodi sustav.
3. 03Ugovori, tijekom 2027. Od dobavljača tražite upute za upotrebu, dokumentaciju o sukladnosti i pristup zapisima. Podršku za vašu procjenu učinka i prijavu incidenata učinite ugovornom obvezom; u postupcima prema Zakonu o javnoj nabavi to uključite u dokumentaciju o nabavi.
4. 04Osmislite nadzor. Imenujte uloge, osposobite ih, dajte im ovlast da odluče drukčije od sustava i put eskalacije. Projektirajte nadzor tako da umanjuje automatizacijsku pristranost; naš članak o tome gdje AI agenti trebaju ljudsko odobrenje pokazuje kako.
5. 05Postavite bilježenje i praćenje. Zapise čuvajte najmanje šest mjeseci, definirajte što se smatra ozbiljnim incidentom i tko ga prijavljuje.
6. 06Prije prve upotrebe. Provedite procjenu učinka na temeljna prava zajedno s procjenom učinka na zaštitu podataka, registrirajte sustav u bazi podataka EU-a i obavijestite zaposlenike i osobe na koje se odnosi.
7. 07Održavajte pismenost. Osposobljavanje prema ulogama za korisnike, osobe koje pregledavaju rezultate i donositelje odluka, obnovljeno kad se sustavi promijene, uz evidenciju o tome tko je osposobljen.

07Sankcije i nadzor

Pravila o sankcijama propisuju države članice. Članak 99. stavak 8. svakoj državi članici prepušta odluku mogu li se i u kojoj mjeri upravne novčane kazne izricati tijelima javne vlasti i javnim tijelima osnovanima u toj državi. Za Hrvatsku provjerite nacionalne propise i nadležna tijela (stanje: jesen 2026.). To nije razlog za čekanje. Tijela za nadzor tržišta i dalje mogu zahtijevati korektivne mjere, a legitimnost javne odluke ovisi o tome može li se obrazložiti i osporiti.

08Što pratiti sljedećih mjeseci

• Smjernice Komisije o razvrstavanju visokorizičnih sustava (članak 6. stavak 5.) i njezine postojeće smjernice o zabranjenim praksama (otvara vanjsku stranicu).
• Usklađene norme za zahtjeve za visokorizične sustave, kojima će dobavljači dokazivati sukladnost.
• Koja su tijela u Hrvatskoj nadležna za nadzor tržišta i njihove prve upute za javna tijela koja uvode AI sustave.
• Predložak Ureda za umjetnu inteligenciju za procjenu učinka na temeljna prava.

AI Act Service Desk (otvara vanjsku stranicu) Europske komisije redovito ažurira službeni raspored i objašnjenja po člancima. Spremite ga među oznake i datirajte svaku internu bilješku koju pišete o Aktu: tekst se još mijenja.