Pojmovi umjetne inteligencije, softvera i digitalnih propisa EU-a.

Softver koji pomoću jezičnog modela planira i izvršava korake prema cilju, primjerice traži zapis, ispunjava obrazac ili poziva API. Agent djeluje unutar ovlasti i alata koje dobije, a svaki se korak može zabilježiti.

Dizajn u kojem osoba pregledava, ispravlja ili odobrava rezultat umjetne inteligencije prije nego što proizvede učinak. Za visokorizične AI sustave Akt o umjetnoj inteligenciji traži djelotvoran ljudski nadzor osoba koje imaju kompetencije i ovlasti da interveniraju.

Podatkovna platforma koja podatke pohranjuje u otvorenim formatima datoteka i tablica na jeftinoj objektnoj pohrani, kao data lake, i dodaje funkcije skladišta podataka: transakcije, sheme, kontrolu pristupa i SQL. To omogućuju otvoreni formati tablica kao što su Apache Iceberg i Delta Lake.

Sustavno testiranje AI sustava na referentnom skupu pitanja ili dokumenata prema dogovorenim kriterijima, kao što su točnost, utemeljenost u izvorima, potpunost i odbijanje odgovora kada odgovor nije poznat. Evaluacija se provodi prije puštanja u rad i ponovno nakon svake promjene modela, upita ili podataka.

Obrazac u kojem sustav najprije dohvaća relevantne odlomke iz odobrenih izvora, kao što su postupci, pravilnici ili spisi predmeta, a zatim jezični model odgovara samo na temelju tih odlomaka. Odgovor može navesti dokument i odjeljak, a prava pristupa korisnika poštuju se već pri dohvatu.

Rezultat umjetne inteligencije koji zvuči uvjerljivo, ali ga ne podupiru izvori ni činjenice. Smanjuje se, ali ne uklanja, utemeljenjem odgovora u dohvaćenim izvorima, obveznim navođenjem izvora, mogućnošću da sustav kaže da ne zna i mjerenjem učestalosti u evaluaciji.

Čitanje, razvrstavanje i izdvajanje podataka iz dokumenata kao što su obrasci, računi, potvrde i skenirani dopisi, kombinacijom prepoznavanja teksta, analize izgleda stranice i jezičnih modela. Svaka izdvojena vrijednost ima ocjenu pouzdanosti, a vrijednosti ispod praga idu čovjeku na provjeru.

Prakse koje sustave strojnog učenja i jezičnih modela održavaju pouzdanima u produkciji: verzioniranje modela, upita i podataka, automatizirana evaluacija, cjevovodi za postavljanje te praćenje kvalitete, troškova i vremena odziva.

Skup podataka kojim se upravlja kao proizvodom: ima imenovanog vlasnika, dokumentiranu shemu, objavljene mjere kvalitete, jasna pravila pristupa i dogovorena vremena osvježavanja, tako da ga drugi timovi mogu koristiti bez pitanja kako je nastao.

Pretraživanje prema značenju, a ne prema točnim riječima. Tekst se pretvara u numeričke vektore (embeddings), a sustav pronalazi odlomke čiji su vektori blizu pitanju. U praksi se obično kombinira s pretraživanjem po ključnim riječima, jer šifre, nazivi i brojevi članaka traže točno podudaranje.

Neuronska mreža trenirana na vrlo velikim količinama teksta kako bi predviđala sljedeću riječ. Može sastavljati, sažimati, razvrstavati i izdvajati tekst na mnogim jezicima, ali nije baza činjenica: bez utemeljenja u vašim izvorima može dati tečne odgovore koji su pogrešni.

Kontrole oko jezičnog modela koje njegovu uporabu drže unutar dogovorenih granica: provjere ulaza i izlaza, ograničenja tema, maskiranje osobnih podataka, provjere ovlasti prije poziva alata i koraci odobrenja za radnje s posljedicama.

Pristup u kojem se sučelje sustava najprije projektira i dogovori, obično kao specifikacija OpenAPI ili AsyncAPI, a tek se zatim implementira. Drugi sustavi, partneri i korisnička sučelja tada se integriraju putem dokumentiranih API-ja s verzijama, umjesto izravnim pristupom bazi podataka.

Arhitektura u kojoj sustavi objavljuju događaje, činjenice poput „zahtjev zaprimljen” ili „očitanje brojila potvrđeno”, posredniku poruka, a drugi sustavi na njih reagiraju u svoje vrijeme. Tako se sustavi razdvajaju, pa se jedan može mijenjati ili zakazati bez zaustavljanja ostalih.

Pripremljeno cloud okruženje u kojem su struktura računa ili pretplata, identitet, mreža, pravila, zapisivanje i sigurnosna osnova postavljeni prije dolaska prvog radnog opterećenja. Ubrzava svaki sljedeći projekt i drži kontrole ujednačenima.

Skupina normi IEC (IEC 61970, IEC 61968 i IEC 62325) koja u jednom zajedničkom podatkovnom modelu opisuje elektroenergetske mreže, imovinu i tržišnu komunikaciju. Operatori mreža koriste ga kako bi sustavi za planiranje, vođenje i tržište mrežu opisivali na isti način.

Digitalni prikaz fizičke imovine, procesa ili mreže koji se održava usklađenim s podacima iz stvarnog svijeta. Koristi se za praćenje stanja, testiranje promjena prije provedbe i planiranje održavanja. 3D model bez podataka uživo nije blizanac.

Otvoreni podatkovni standard za informacijsko modeliranje građevina (BIM), koji objavljuju buildingSMART i ISO kao ISO 16739-1. Verzija IFC 4.3 dodaje infrastrukturu: željeznice, ceste, luke, plovne putove i mostove, tako da podaci o imovini prelaze između projektiranja, gradnje i održavanja bez ponovnog upisivanja.

Platforma u cloudu za izgradnju i vođenje integracija, s gotovim konektorima, mapiranjem podataka, orkestracijom i praćenjem na jednom mjestu. Primjeri su SAP Integration Suite i MuleSoft.

Način postupne zamjene naslijeđenog sustava. Ispred starog sustava postavlja se fasada, funkcije se jedna po jedna premještaju u nove servise iza nje, a stari sustav gasi se kada kroz njega više ništa ne prolazi. Tako se izbjegava jedan rizičan prelazak u jednom danu.

Strojno čitljiv popis komponenti i ovisnosti u softveru, obično u formatu SPDX ili CycloneDX. Brzo pokazuje utječe li na vas novoobjavljena ranjivost. Akt o kibernetičkoj otpornosti traži da ga proizvođači izrade za svoje proizvode.

Cloud usluge kod kojih lokacija podataka, rad usluge i pravna nadležnost koja se na njih primjenjuje ostaju pod europskom ili nacionalnom kontrolom. Definicije se razlikuju: nacionalne sheme kao što je SecNumCloud u Francuskoj dodaju izričite zahtjeve zaštite od prava izvan EU-a.

Arhitektonski obrazac u proizvodnji u kojem središnji posrednik događaja drži trenutačno stanje pogona, organizirano po lokaciji, području, liniji i stroju. Sustavi objavljuju u njega i pretplaćuju se na njega, umjesto da se povezuju jedan s drugim pojedinačno.

Sigurnosni model u kojem se nijednom korisniku, uređaju ili servisu ne vjeruje zbog njegova mjesta u mreži. Svaki zahtjev provjerava se, autorizira i ocjenjuje prema identitetu, stanju uređaja i kontekstu, a pristup je ograničen na ono što zadatak traži.

Uredba EU-a o prekograničnoj interoperabilnosti usluga javnog sektora. Javna tijela moraju procijeniti učinak na interoperabilnost novih ili izmijenjenih transeuropskih digitalnih javnih usluga, a interoperabilna rješenja mogu dijeliti i ponovno koristiti putem zajedničkog portala.

Uredba EU-a koja postavlja zahtjeve kibernetičke sigurnosti za proizvode s digitalnim elementima, hardver i softver, koji se stavljaju na tržište EU-a. Proizvođači moraju postupati s ranjivostima tijekom razdoblja podrške i od 11. rujna 2026. prijavljivati one koje se aktivno iskorištavaju; glavne obveze primjenjuju se od 11. prosinca 2027.

Uredba EU-a o pravednom pristupu podacima i njihovoj uporabi, koja se primjenjuje od 12. rujna 2025. Korisnicima povezanih proizvoda daje pristup podacima koje ti proizvodi stvaraju, olakšava promjenu pružatelja cloud usluga i usluga obrade podataka te ograničava nepoštene ugovorne odredbe o dijeljenju podataka.

Uredba EU-a o umjetnoj inteligenciji. AI sustave razvrstava prema riziku: neke su prakse zabranjene, visokorizični sustavi moraju ispuniti zahtjeve o podacima, dokumentaciji, ljudskom nadzoru i točnosti, a za neke sustave vrijede obveze transparentnosti. Zabrane se primjenjuju od 2. veljače 2025., obveze transparentnosti od 2. kolovoza 2026., a obveze za visokorizične sustave iz Priloga III. od 2. prosinca 2027., prema izmjeni iz 2026.

Direktiva EU-a o fizičkoj i organizacijskoj otpornosti kritičnih subjekata u jedanaest sektora, uključujući energetiku, promet, zdravstvo, pitku vodu i digitalnu infrastrukturu. Države članice do 17. srpnja 2026. utvrđuju svoje kritične subjekte; ti subjekti zatim procjenjuju rizike i poduzimaju mjere otpornosti.

Tijelo pred kojim se ostvaruje pravna zaštita u postupcima javne nabave prema Zakonu o javnoj nabavi (NN 120/2016 s izmjenama).

Prema Zakonu o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi (NN 94/2018) dobavljači od 1. srpnja 2019. javnim naručiteljima izdaju strukturirane e-račune prema europskoj normi EN 16931. Javni naručitelji u pravilu ih primaju putem Servisa e-Račun za državu, koji vodi Financijska agencija (FINA).

Elektronički oglasnik na kojem javni naručitelji objavljuju postupke javne nabave prema Zakonu o javnoj nabavi.

Strukturirani elektronički račun koji sustavi mogu automatski pročitati i obraditi, za razliku od PDF-a ili papira. U okviru Fiskalizacije 2.0 eRačun je obvezan oblik računa obveznika PDV-a u domaćim transakcijama među tvrtkama, a manjim poreznim obveznicima Porezna uprava nudi besplatnu aplikaciju MIKROeRAČUN.

Aplikacija lisnice, predviđena revidiranom Uredbom eIDAS, u kojoj ljudi mogu držati podatke o identitetu i potvrde kao što su diplome ili dozvole, dijeliti samo ono što usluga traži i potpisivati dokumente. Svaka država članica mora ponuditi barem jednu lisnicu, a mnoge javne i privatne usluge morat će je prihvaćati.

Direktiva EU-a koja traži da određeni proizvodi i usluge budu pristupačni osobama s invaliditetom, uključujući e-trgovinu, bankovne usluge za potrošače, e-knjige te web-stranice, aplikacije i e-karte usluga putničkog prijevoza. Primjenjuje se kroz nacionalne zakone od 28. lipnja 2025.; u Hrvatskoj je to Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga.

Pravila Zakona o fiskalizaciji (NN 89/2025) za račune u Hrvatskoj. Od 1. siječnja 2026. porezni obveznici u sustavu PDV-a u domaćim transakcijama među tvrtkama izdaju i primaju strukturirane eRačune i fiskaliziraju ih gotovo u stvarnom vremenu, a obveznici izvan sustava PDV-a moraju ih moći primati. Od 1. siječnja 2027. eRačune izdaju i porezni obveznici izvan sustava PDV-a.

Niz međunarodnih normi za sigurnost sustava industrijske automatizacije i upravljanja. Pogon dijeli na zone povezane kanalima, određuje razine sigurnosti i dodjeljuje odgovornosti vlasnicima imovine, integratorima sustava i dobavljačima proizvoda.

Međunarodna norma za sustave upravljanja informacijskom sigurnošću. Organizacija certificirana prema njoj ima revidiran sustav za prepoznavanje sigurnosnih rizika, odabir kontrola i njihovo stalno poboljšavanje. Tvrtka FromNine ima certifikat ISO/IEC 27001.

Sustav preko kojeg se korisnici prijavljuju u javne e-usluge, primjerice eOsobnom iskaznicom. Sustav e-Građani na gov.hr od travnja 2021. objedinjuje informacije i usluge javne uprave, prijava ide putem NIAS-a, a poruke stižu u Korisnički pretinac.

Direktiva EU-a o kibernetičkoj sigurnosti ključnih i važnih subjekata u sektorima kao što su energetika, promet, zdravstvo, digitalna infrastruktura i javna uprava. Traži mjere upravljanja rizicima, sigurnost lanca opskrbe i izvješćivanje o incidentima: rano upozorenje u roku od 24 sata i obavijest u roku od 72 sata. Primjenjuje se kroz nacionalne zakone, koji se razlikuju od države do države; u Hrvatskoj je to Zakon o kibernetičkoj sigurnosti.

Uredba EU-a o obradi osobnih podataka, koja se primjenjuje od 25. svibnja 2018. Postavlja načela kao što su ograničavanje svrhe i smanjenje količine podataka, prava osoba čiji se podaci obrađuju te obveze voditelja i izvršitelja obrade, uključujući procjene učinka za obradu visokog rizika. Nadzorno tijelo u Hrvatskoj je Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP).

Međunarodna mreža i skup specifikacija za razmjenu strukturiranih poslovnih dokumenata, kao što su računi i narudžbe, putem certificiranih pristupnih točaka. Domaću razmjenu eRačuna između tvrtki u Hrvatskoj uređuje Fiskalizacija 2.0, opisana među nacionalnim pojmovima.

Smjernice W3C-a za pristupačan web-sadržaj, organizirane u kriterije uspješnosti na razinama A, AA i AAA. Razina AA uobičajeni je cilj u javnoj nabavi i propisima; trenutačna verzija je WCAG 2.2, a europska norma EN 301 549 temelji se na tim smjernicama.

Sustav EU-a, uspostavljen Uredbom o jedinstvenom digitalnom pristupniku, putem kojeg javna tijela na izričit zahtjev građanina ili tvrtke prekogranično razmjenjuju službene dokaze, tako da ljudi ne moraju dostavljati dokumente koje uprava već ima. Njegove se obveze primjenjuju od 12. prosinca 2023.

Uredba EU-a o digitalnoj operativnoj otpornosti financijskog sektora, koja se primjenjuje od 17. siječnja 2025. Obuhvaća upravljanje IKT rizicima, izvješćivanje o incidentima, testiranje otpornosti i upravljanje IKT rizikom povezanim s trećim stranama, uključujući zahtjeve za ugovore i registar informacija. U Hrvatskoj su za njezinu provedbu nadležne HNB i HANFA, svaka za svoje subjekte.

Hrvatski zakon kojim se prenosi Direktiva NIS 2, na snazi od 15. veljače 2024. (NN 14/2024). Uredba o kibernetičkoj sigurnosti (NN 135/2024) uređuje pojedinosti nadzora i obveze samoprocjene. Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost u sastavu Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) koordinira sektorska nadležna tijela.

Hrvatski zakon kojim se prenosi Europski akt o pristupačnosti (NN 89/2025), koji se primjenjuje od 28. lipnja 2025. Za web-stranice i mobilne aplikacije tijela javnog sektora primjenjuje se Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora (NN 17/2019), čiju provedbu nadzire Povjerenik za informiranje.