Fiska­liza­cija 2.0, eRačun i Peppol: hrvatska pravila i put EU-a do 2030.

01Gdje je Hrvatska u jesen 2026.

Zakon o fiskalizaciji (otvara vanjsku stranicu) (NN 89/2025), poznat kao Fiskalizacija 2.0, od 1. siječnja 2026. obvezuje obveznike PDV-a da u domaćim transakcijama s drugim poduzećima izdaju i primaju strukturirane eRačune i da ih fiskaliziraju gotovo u stvarnom vremenu. Porezni obveznici koji nisu u sustavu PDV-a od tada moraju moći primati eRačune. Fiskalizacija računa krajnjim potrošačima proširena je na sve načine plaćanja. Porezna uprava praktične upute objavljuje u vodiču kroz Fiskalizaciju 2.0 (otvara vanjsku stranicu).

Druga faza počinje 1. siječnja 2027.: tada eRačune izdaju i porezni obveznici izvan sustava PDV-a. Za male porezne obveznike Porezna uprava nudi besplatnu aplikaciju MIKROeRAČUN.

02Što se smatra e-računom

E-račun u smislu ovih obveza strukturirani je račun: datoteka koju softver može pročitati bez ljudskog tumačenja, izrađena na semantičkom modelu podataka europske norme EN 16931. PDF, skenirani papirnati račun ili Wordov dokument nisu e-račun, čak ni kad stignu e-poštom. Strukturirani račun može nositi PDF kao prilog za ljude; važni su strukturirani podaci.

Fiskalizacija 2.0 dodaje drugi sloj: podaci o eRačunu stižu i Poreznoj upravi, gotovo u stvarnom vremenu. Za ERP to znači dva toka za svaki račun, razmjenu s kupcem i fiskalizaciju, s istim podacima. Tehničke pojedinosti opisuje vodič Porezne uprave; prije svake odluke o dizajnu provjerite njegovu važeću verziju.

03Računi javnim naručiteljima

Za javnu nabavu vrijedi zaseban, stariji propis. Prema Zakonu o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi (otvara vanjsku stranicu) (NN 94/2018) javni naručitelji od 1. prosinca 2018. primaju e-račune izrađene prema europskoj normi, a izdavatelji ih od 1. srpnja 2019. moraju izdavati i slati. Javni naručitelji ih u pravilu primaju putem FINA-e kao središnjeg informacijskog posrednika, u Servisu e-Račun za državu (otvara vanjsku stranicu). Zakon o fiskalizaciji taj propis ne ukida.

04Kako radi mreža Peppol

Peppol je međunarodna mreža i skup specifikacija za razmjenu poslovnih dokumenata, kojom upravlja OpenPeppol, neprofitna udruga sa sjedištem u Bruxellesu. Temelji se na modelu četiriju kutova. Vaš ERP (prvi kut) predaje račun vašoj pristupnoj točki (drugi kut), koja ga dostavlja pristupnoj točki kupca (treći kut), a ona ga prosljeđuje sustavu kupca (četvrti kut). Prije slanja pristupna točka provjerava adresar mreže, Service Metadata Locator, koji upućuje na Service Metadata Publisher, kako bi utvrdila je li primatelj registriran i koje dokumente može primati.

Posljedica je jednostavna i snažna: potpisujete jedan ugovor s jednim pružateljem pristupne točke i dosežete svakog sudionika mreže, bez obzira na to kojeg pružatelja koristi. Mnogi ERP i računovodstveni paketi uključuju uslugu pristupne točke, a specijalizirani pružatelji nude je za veće količine i druge vrste dokumenata, kao što su narudžbe i odobrenja.

• Registracija: vaša je tvrtka registrirana u mreži sa svojim identifikatorom i vrstama dokumenata koje može primati. Registracija koja nedostaje ili je pogrešna čest je razlog zašto računi ne stižu.
• Validacija: pristupne točke provjeravaju račune prema pravilima Peppol BIS Billing 3.0. Račun koji ne prođe provjeru odbija se prije nego što stigne do kupca.
• Status isporuke: mreža potvrđuje tehničku isporuku. Poslovni odgovori, primjerice prihvaćeno, osporeno ili plaćeno, zasebne su poruke i ovise o tome što obje strane podržavaju.

Gdje je Peppol u Hrvatskoj? Za prekograničnu razmjenu FINA je uspostavila pristupnu točku u mreži Peppol: inozemni izdavatelj koji šalje e-račun javnom naručitelju registriranom u Servisu e-Račun za državu povezuje se preko informacijskog posrednika spojenog na Peppol (FINA, česta pitanja (otvara vanjsku stranicu)). Za domaći eRačun prema Fiskalizaciji 2.0 kanale razmjene određuju pravila Porezne uprave; provjerite ih u njezinu vodiču i ne pretpostavljajte da domaća razmjena ide preko Peppola.

05Na koga se pravila odnose i što slijedi

Fiskalizacija 2.0 obuhvaća domaće B2B transakcije obveznika PDV-a od 1. siječnja 2026., a porezne obveznike izvan sustava PDV-a od 1. siječnja 2027. Računi kupcima u drugim državama nisu dio domaće obveze, pa tvrtka koja izvozi u EU u istom procesu vodi dva toka računa: strukturirani eRačun s fiskalizacijom za domaće kupce i ono što traže kupci i propisi u državi odredišta. Računi javnim naručiteljima idu prema Zakonu o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.

Postavka koja već sve račune vodi kroz jedan integracijski tok, s čistim podacima, najbolja je polazna točka i za ono što dolazi na razini EU-a.

06Šira slika u EU-u

Dva propisa EU-a uokviruju nacionalna pravila. Direktiva 2014/55/EU (otvara vanjsku stranicu) obvezuje javne naručitelje da prihvaćaju e-račune u skladu s normom EN 16931, zbog čega su računi državi u većini država prvi postali elektronički. Paket o PDV-u u digitalnom dobu (ViDA), s Direktivom Vijeća (EU) 2025/516 (otvara vanjsku stranicu), donesen je 11. ožujka 2025. i stupio je na snagu 14. travnja 2025. Od tada države članice mogu propisati domaće e-račune bez prethodnog traženja odstupanja od EU-a. Od 1. srpnja 2030. e-računi i digitalno izvješćivanje postaju obvezni za isporuke između poduzeća unutar EU-a, a do 1. siječnja 2035. nacionalni sustavi izvješćivanja u stvarnom vremenu moraju se uskladiti s modelom EU-a.

Do tada svaka država ide vlastitim tempom i s vlastitom arhitekturom. Neke koriste Peppol, neke nacionalnu platformu koja odobrava svaki račun, a neke kombinaciju. Belgija je, primjerice, za domaće račune između poduzeća kao zadani kanal odabrala Peppol (belgijska službena stranica o e-računima (otvara vanjsku stranicu)); to su belgijska pravila, a ne hrvatska. Za grupu koja izdaje račune u nekoliko država to znači jedan integracijski dizajn s nekoliko izlaza, a za hrvatskog izvoznika provjeru pravila u svakoj državi u koju izdaje račune.

07Povezivanje ERP-a: gdje projekti uspijevaju, a gdje zapnu

Prvi eRačun može se poslati u jednom poslijepodnevu. Da svi računi idu bez ručnog rada, treba dizajn. Trud je u matičnim podacima, validaciji, obradi ulaznih računa, fiskalizaciji i arhiviranju, a ne u samom kanalu razmjene.

• Najprije matični podaci. Svaki kupac treba ispravan porezni identifikator i adresu, a svaki artikl jedinicu mjere i kategoriju PDV-a koje odgovaraju šiframa koje norma očekuje. Prije prvog slanja provjerite može li kupac primiti eRačun i tu provjeru zadržite trajno, jer tvrtke mijenjaju pružatelje usluga.
• Validirajte prije slanja. Ista poslovna pravila koja primjenjuju posrednik ili pristupna točka pokrenite u vlastitom procesu, kako bi se odbijeni račun uočio i ispravio u ERP-u, a ne tjednima kasnije otkrio kod kupca koji ga nikad nije primio.
• Uskladite razmjenu i fiskalizaciju. Podaci poslani kupcu i podaci fiskalizirani prema Poreznoj upravi moraju se podudarati. Status obaju tokova pratite po računu, a ne odvojeno u dva sustava.
• Osmislite tok ulaznih računa. Strukturirani računi mogu se automatski povezati s dobavljačem, narudžbenicom i primkom, a na odobrenje ići samo kad se nešto ne podudara. Ondje je najveći dio dobitka u učinkovitosti. Računi koji i dalje stižu na papiru ili kao PDF, primjerice od inozemnih dobavljača, mogu kroz inteligentnu obradu dokumenata ući u isti tok.
• Čuvajte izvornik. Strukturirana datoteka koju ste poslali ili primili jest račun. Arhivirajte je nepromijenjenu, s dokazom o isporuci, tijekom zakonskog roka čuvanja i pobrinite se da je ljudi mogu pronaći i pročitati tijekom revizije.
• Pratite tok. Neuspjele isporuke, odbijanja, pogreške fiskalizacije i računi koji čekaju odobrenje pripadaju na nadzornu ploču s vlasnikom, a ne u poštanski sandučić.

Na platformi Odoo najveći dio posla čine porezna lokalizacija, matični podaci i tokovi odobravanja; prije odluke provjerite koje formate i kanale za Fiskalizaciju 2.0 vaša verzija i lokalizacija podržavaju. U okruženjima platforme SAP izbor je obično između SAP-ovih vlastitih alata za elektroničke dokumente i integracije s vanjskim posrednikom; oba puta traže istu pozornost prema matičnim podacima i obradi pogrešaka. Kad račune izdaje nekoliko ERP-ova, web-trgovina i središnji sustav grupe, zajednički integracijski sloj drži formate, validaciju i nadzor na jednom mjestu, umjesto u svakom sustavu.

08Praktičan plan

1. 01Popišite sve tokove računa. Koji sustavi izdaju i primaju račune i odobrenja, u kojim državama i kojim kanalima, uključujući web-trgovine, naplatu pretplata i račune unutar grupe.
2. 02Odaberite model povezivanja. Rješenje ugrađeno u ERP, specijaliziranog posrednika ili zajednički integracijski sloj za više sustava. Odlučite prema količinama, vrstama dokumenata osim računa i državama koje trebate, uključujući Peppol za inozemne kupce i javne naručitelje gdje je potreban.
3. 03Očistite matične podatke. Identifikatori, PDV brojevi, jedinice i kategorije PDV-a za kupce, dobavljače i artikle.
4. 04Testirajte sa stvarnim partnerima. Prije prelaska razmijenite račune s najvećim kupcima i dobavljačima i provjerite kako njihovi sustavi obrađuju vaše.
5. 05Automatizirajte obradu ulaznih računa. Povezivanje, odobravanje i knjiženje, a iznimke idu ljudima.
6. 06Arhivirajte i pratite. Čuvajte strukturirane izvornike te dokaze o isporuci i fiskalizaciji, a neuspjele poruke dodijelite vlasniku.
7. 07Planirajte 2027. i 2030. Pripremite se za drugu fazu Fiskalizacije 2.0 ako izdajete račune obveznicima izvan sustava PDV-a ili ih od njih primate, a tokove podataka oblikujte tako da podrže i e-račune unutar EU-a kad ViDA počne vrijediti.

09Što pratiti

• Upute i tehničke specifikacije Porezne uprave za Fiskalizaciju 2.0 te pripremu druge faze od 1. siječnja 2027.
• Nacionalnu provedbu paketa ViDA, uključujući to koje države obvezu iz 2030. proširuju na domaće transakcije.
• Uvođenje u Francuskoj i Španjolskoj te kraj njemačkih prijelaznih razdoblja 2027. i 2028., ako izdajete račune kupcima u tim državama.
• Nova izdanja specifikacije Peppol BIS Billing 3.0 i pravila validacije koja primjenjuje vaš posrednik ili pristupna točka.

Pravila o e-računima mijenjaju se u gotovo svakoj državi u kojoj radimo. Svaku internu bilješku o njima datirajte i prije svake odluke o dizajnu provjerite službene izvore.